Autor: Ivana Grujić/ Objavljeno: 08.09.2019/ 16 minuta čitanja 

UMJETNOST UDRUŽIVANJA

Da li kulturno dobro treba ostati u službi javnog prostora?

“Naša vizija bi bila da imamo adekvatan prostor u kome bi svako radio po nešto i voljeli bismo da uposlimo još neke ljude.”, istakli su Vanja i Ranko na radionici “Jačanje Ženskog socijalnog preduzetništvo u kulturi”, koju smo organizovali prethodne nedjelje i dodali da im je plan i želja da pokrenu proizvodnju sopstvenog handmade namještaja. 

U pitanju su Vanja Todorović i Ranko Vučurović, osnivači ateljea “Egziperi” iz Nikšića, koji se bave oslikavanjem starog namještaja. Kao što je slučaj i sa brojnim drugim umjetnicima, i Vanja i Ranko učestvuju u svim fazama kreiranja svojih umjetničkih djela. Prije nego što njihove kreacije dobiju željeni izgled, slijedi dugotrajno šmirglanje i priprema namještaja za oslikavanje. 

Ipak, tu se njihova priča ne završava. Da bi djela koja su stvorili postala vidljiva javnosti, Vanja i Ranko moraju znati i kako da ih dobro ispromovišu. 

Istina je da se uloga današnjeg umjetnika rijetko kada svodi samo na stvaranje. Ona je ključna i oko nje se sve okreće. Ali, kreativni proces jednog savremenog umjetnika počinje mnogo prije i završava se znatno kasnije od kreativnog procesa koji je važio u nekom drugom vremenu. Uloga čovijeka kao umjetnika je samo jedna od i praćena je brojnim drugim, koje se danas neminovno pripisuju jednoj osobi. Živimo u vremenu u kome se od nas očekuje da budemo sve i da nas sve zanima. 

Međutim, da li ste se nekada zapitali da li se umjetnik gubi u svim tim ulogama? Gdje je njegovo pravo Ja? Da li ono Ja koje stvara ima potrebu da se eksponira i bude vidljivo ili to više pripada onom egzistencijalnom Ja? 

Kako pomiriti ove dvije strane i naučiti ih da rade zajedno? Da li ih moramo izmiritii ili se, jednostavno možemo povezati sa drugima kojima te uloge više leže, neka su od pitanja kojima smo se bavili tokom radionice održane u Domu kulture Josip Marković, u okviru projekta “Jačanje ženskog socijalnog preduzetništva u kulturi”.

Učesnice na radionici bile su žene koje žive u Tivtu i bave se različitim kreativnim stvarima, od klasičnog crtanja i slikanja, preko digitalnog crtanja, grafičkog i web dizajna, šivenja, tkanja, izrade nakita, pa sve do pisanja, yoge, meditacije i vođenja iscjeljujućih reiki tretmana.

Ono što ih povezuje je kreativni pečat koji utiskuju u svako unikatno umjetničko djelo koje kreiraju. Međutim, kada “naprave” boje i kreiraju svoju radnu površinu, koliko vremena im zapravo ostaje za stvaranje? Šta je to što im nedostaje? 

 

Prostori koji oplemenjuju duh grada

Prilikom analize trenutnog stanja lokalne umjetničke scene, u razgovoru sa voditeljicom programa Ivom G. Čelanović i gostima, učesnice su kao jednu od primarnih potreba istakle potrebu za prostorom za rad, stvaranje i izlaganje svojih djela. Odnosno potrebu za udruživanjem, razmjenom ideja i sticanjem novih znanja. 

Uzimajući u obzir činjenicu da su lokalni prostori, koji su u vlasništvu grada dostupni samo pod određenim uslovima i samo određenoj grupi ljudi, pri čemu su nekima vrata u potpunosti zatvorena, potreba za prostorom javlja se kao logična posljedica takvog stanja. 

Edukativnih programa kroz koje bi one mogle da razvijaju i njeguju svoj talenat i vještine i da ih unapređuju je malo. U slučaju kada ih ima, obično nisu tako pristupačni. 

Tivat jeste uvijek važio za grad koji nudi bogat kulturni sadržaj, ali je taj sadržaj sve manje dostupan prosječnom građaninu. Zato se javila potreba za mjestom koje će okupiti sve one koji žele da stvaraju i konzumiraju kulturu, bez obzira na svoje mogućnosti. 

Negdje između priče o javnim prostorima koji se neadekvatno koriste i priče o ljudima sa idejom kako da ih oplemene i ponovo stave u službu građana, javila se i inicijativa oživljavanja starih prostora koji su primarno služili za obrazovanje i kreativno stvaralaštvo. 

Jedna od takvih je i bivša Kafe-galerija Mar-Mar u Donjoj Lastvi. Prostor je izgrađen 1848. godine kao područna Osnovna škola i tu namjenu zadržao je do 1980. Upravo zbog toga, ovaj prostor smo prepoznali kao zajednički prostor za kreativni rad, djelovanje u zajednici i promociju kulturne baštine. 

Ukoliko i Vi ne biste voljeli da budete svjedoci još jedne komercijalizacije javnih prostora i vjerujete da kulturni sadržaji i edukativni programi moraju biti dostupni svima, vrijeme je da nešto preduzmemo! 

Da li se slažete da se zdanju bivšeg Mar-Mar-a vrati prvobitna namjena kao kulturno dobro u službi javnog prostora za programe formalnog i neformalnog  obrazovanja? 

Kako je sve počelo?

Inicijalni sastanak

Održali smo u avgustu 2018. godine. Sastanku su prisustvovali Iva G. Čelanović i Jovana Petković, ispred Kreativnog Centra Tivat i Rita Mitrović, Dubravka Nikezić i Ivana Petković, ispred Opštine Tivat.

Sastanci sa zainteresovanim stranama

Usled nedostatka adekvatnog prostora, neki od sastanaka tokom 2019. godine održani su na različitim lokacijama u gradu. Zahvaljujemo se jedriličarskom klubu Delfin na ustupljenom prostoru za jedan od sastanaka čiji je inicijator Kreativni Centar Tivat sa predstavnicima organizacija, neformalnim grupama građana i pojedincima.

Budilnik

ReLOaD projekat

Zatim je uslijedila priprema novog ReLOaD-a kao direktnog odgovora na prepoznate potrebe. Napravili smo sastanke sa predstavnicima Udruzenja žena Tivat i Foto kino kluba Tivat, koji koriste prostor bivše kafe-galerije Mar-Mar gdje smo ponudili koncept cooworking space-a.

Poziv za saradnju

Sekretarijatu za kulturu i društvene djelatnosti, Direkciji za imovinu i Kabinetu predsjednika, upućeno pismo 06.05.2019.godine sa pozivom za organizovanje zajedničkog sastanka, a na kome će se detaljnije pričati o ideji o zajedničkom prostoru za rad i konceptu socijalnog preduzetništva u oblasti kulturnog stvaralaštva u Tivtu

06.05.2019.god.

NVO Kreativni Centar Tivat

Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti

Direkcija za imovinu

Kabinet predsjednika

Lokalna inicijativa

Poštovani/a, obraćamo vam se sa idejom o zajedničkom prostoru za rad i konceptom socijalnog preduzetništva u oblasti kulturnog stvaralaštva u Tivtu. Naime, prostor koji je nama interesantan i za koji smatramo da bi trebalo očuvati njegovu primarnu primjenu u službi kulturno-umjetničkog stvralaštva je prostor bivše Kafe-galerije “Mar-Mar” u Donjoj Lastvi. S tim u vezi u nastavku je retrosprektiva namjene ovog prostora počevši od toga da je ovaj objekat primarno izgrađen za potrebe škole:

  • 1848-1980 područna Osnovna škola;
  • 1961- 2019 Foto-kino klub “Mladost” (na spratu);
  • 1991- 2011 Prostor se koristio u komercijalne svrhe kao kafe-galerija “Mar-Mar”;
  • 2012 – 2016 tender;
  • 2017 Mjesna zajednica Donje Lastve;
  • 2018 Mjesto okupljanja predstavnica Udruženja žena Tivat.

Avgust 2018 – NVO Kreativni Centar Tivat je imao inicijalni sastanak koji je otvorio pitanja korišćenja ovog prostora za potrebe “Cooworking space-a”, modela zajedničkog prostora za rad po uzoru na evropske metropole poput Berlina i Pariza koje smo posjetili; prostor za rad svih zainteresovanih strana koji su predstvanici/e nezavisnog stvaralaštva u kulturi zadnjih 20-ak godina u Tivtu uz podršku individualaca, profesionalno angažovanih u oblastima komplementarnim kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. 

2019.god – Pomenuta inicijativa NVO “Kreativnog Centra Tivat” okuplja širi krug predstavnika/ca organizacija, udruženja građana/ki, individualaca i profesionalca različitih oblasti koji žive i rade u Tivtu, a porijeklom su Tivćani/ke. Kreirana je platforma koja kao svoje potrebe prepoznaje potrebu za zajedničkim prostorom za rad, djelovanje u zajednici i očuvanje i promociju kulturne baštine koji će egzistirati kao nezavisno tijelo a u saradnji sa Opštinom Tivat.

Projekat zajedničkog prostora za rad bi riješio dugoročne probleme koje kreativni stvaraoci u našem gradu imaju, s akcentom na žene koje su socijalno više izolovane. Nekolicini domicilnih Tivćanki bi postojanje ovaknog prostora riješilo i status zaposlenja. Akcenat je takođe na ranjive grupe djece, mladih i odraslih koji bi kreativne programe mogli pohađati i besplatno, što lokalne  strategije svakako prepoznaju kao potrebu.

Ovakav prostor bi vremenom ponovo postao sjedište kulturno umjetničkih dešavanja i na taj način bi obagatio kulturnu i turističku ponudu Tivta i mjesne zajednice Donja Lastva s akcentom na materijalnu i nematerijlanu kulturnu baštinu.

Naše težnje se oslanjaju na program razvoja kulture Opštine Tivat 2015 – 2020: 

Strateški pravac 4: Podrška radu vaninstitucionalnih aktera kulture (prostorne i stabilnije finansijske uslove);

Strateški pravac 5: Aktiviranje kulturnog nasljeđa i prirodnih resursa u cilju razvoja kulture.

  •  5.1. Podrška radu NVO-a iz kulture preko konkursa Opštine Tivat čiji bi budžet trebalo postepeno povećavati u skladu sa rastom budžeta Opštine 2016 – 2020.
  •  5.10. Obilazak i mapiranje potencijalnih objekata i prostora kao scena za odvijanje kulturnih programa na području opštine Tivat.

*napomena: Expeditio 2011; mapiranje javnih prostora u Boki (Sostenuto, kof.EU); mapirano je  170 lokacija u 3 opštine, za tivatsku opštinu Iva G.Čelanović radila mapiranje.

Strateški pravac 8: Međuresorna saradnja i razvoj publike.

  •  8.2. Saradnja kultura-obrazovanje;
  •  8.2.2. Osmišljavanje edukativnih programa i radionica o kulturnoj baštini i organizovane posjete;
  •  8.3. Intersektorska saradnja;
  •  8.3.1. Zajednička realizacija projekata.

 *napomena: ReLOaD 2018 pripremamo se za ReLOaD 2019           

Zakonom o kulturi prepoznati su poslovi od javnog interesa u kojima se ogleda naše djelovanje u zajednici i saradnja sa lokalnom samoupravom i to su:

  • zaštita i očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine;
  • međunarodna kulturna saradnja i prezentacija crnogorskog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i kulturne baštine;
  • stvaranje uslova za podsticaj i afirmaciju talenata;
  • razvoj amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva;
  • stvaranje uslova za razvoj kreativnih industrija.

Pored gore navedenih strateških opredeljenja Opštine Tivat, svoju ulogu prepoznajemo i u socijalnom preduzetništvu u kulturi za šta nas i kandiduju rezultati ReLOaD 2018 regionalnog projekta koji za cilj ima jačanje saradnje institucija sistema i civilnog sektora.

Jedan od najvažnijih rezultata ovog projekta je osnaživanje i umrežavanje žena sa područja Tivatske opštine koje su istovremeno i potpisnice ove inicijative.

O svim mogućnostima saradnje na ovakvom projektu voljeli bismo razgovarati sa predstavnicima/ama Opštine Tivat tokom maja mjeseca na zajedničkom sastanku, za koji molimo termin.

Unaprijed zahvalna,

Iva G.Čelanović

Ispred NVO Kreativni centar Tivat i udruženja građana/ki okupljenih oko ove inicijative.

ZAPISNIK br.1

Sastanak sa predstavnicama Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, Direkcije za imovinu i Kabineta predsjednika Opštine Tivat održane u službenim prostorijama Opštine Tivat 7.06.2019. sa početkom u 9:30 časova.

PRISUTNI:

  • Dubravka Nikčević – Sekreatraka
  • Rita Mitrović – Direkcija za imovinu
  • Ivana Petković – Samostalna savjetnica 
  • Tatjana Radonić – Građanska inicijativa žena učesnica ReLOaD-a 2018
  • Iva Gopčević Čelanović – NVO Kreativni Centar Tivat

DNEVNI RED

  • Lokalna građanska inicijativa za vraćanje prvobitne namjene prostoru bivšeg Mar-Mar-a u Donjoj Lastvi
  • Socijalno žensko preduzetništvo u kulturi

Informacije o objektu u Donjoj Lastvi:

Objekat koristi Mjesna zajednica Donje Lastve;

Udruženje žena Tivat privremeno (1 sedmično) koristi donji sprat pomenutog objekata sa Mjesnom zajednicom dok se na gornjem spratu i dalje nalazi arhiva Foto kino kluba “Mladost”.

Pomenuta lokalna građanska inicijativa je ojačala finalizacijom projektnih aktivnosti “Neformalni programi vaninstitucioanlne podrške ženama” koje je NVO  Kreativni Centar Tivat realizovao u protekloj godini.

Stvorili su se uslovi da se razvija žensko socijalno preduzetništvo u kulturi što je i dovelo do dodatne potrebe za radnim prostorom.

Ovaj prostor je prvobitno bio namjenjen formalnom obrazovanju 1848 godine podignut kao učionica, tokom 20-og vijeka je bio područna škola, devedesetih i početkom dvijehiljadite kao sjedište društenih i kulturnih dešavanja u mjesnoj zajednici Donja Lastva.

Po mišljenju ljudi podpisnika/ca ove inicijative od tada ovaj prostor stangira, bez vizije za njegovo dalje funkcionisanje. Ono što predlažemo je zaštita ovog objekta i njegovo oživljavanje kroz organizovane društvene i kulturne aktivnosti pojedinaca/ki i uduženja ove mjesne zajednice. Zaštita i promocija kulture i tradicije ove ambijentalne cjeline vizija je koju bi po mišljenju potpisnika/ce ove inicijative Opština Tivat trebala da prepozna i podrži.

Potpisnici/e ove inicijative su prvenstveno ljudi koji su svojim porijeklom vezani za Tivat, koji prepoznaju njegove vrijednosti i ljepotu i koji žele da unaprijede društveni život kroz aktivnosti očuvanja kulture i tradicije Donje Lastve, Tivta i Boke Kotorske.

Informacije o Socijalnom ženskom preduzetništvu u kulturi

Socijalno žensko preduzetništvo u kulturi ima za cilj ekonomsko osnaživanje žena koje bi svoje znanje i talente stavile u službu oživljavanja mjesne zajednice Donja Lastva i Opštine Tivat kroz aktivnosti i projekte u kulturi koje promovišu i unaprijeđuju kulturne i ambijentalne vrijednosti Boke Kotorske.

Namjera NVO “Kreativni centar Tivat” je bila da se sa novim projektom finansiranim od strane EU pokrene oživljavanje ovog prostora. 

Vjerujemo da će ova inicijativa do kraja godine ojačati i podići ovu jako značajnu temu za naš društveni život u Tivtu na nivo da se pomenuti objekat stavi pod zaštitu kao kulturno dobro koje treba da služi svim njenim građanima/kama.

Razno

U nastavku sastanka zaključeno je da se ovoj inicijativi trebaju dodati i potpisi svih koji stoje iza ovakve ideje što će NVO “Kreativni centar Tivat” do kraja ove godine i dostaviti na adrese Kabineta predsjednika, Direkcije za imovinu i Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat.

Sastanak je završen u 10:30 h,

U Tivtu dana 7.06.2019.god.

Zapisnik sastavila:               

Iva Gopčević Čelanović                                                           

Vreme je da se još jednom zapitamo

Da li se slažete da se zdanju bivšeg Mar-Mar-a vrati prvobitna namjena?

Copyright @ Kreativni Centar Tivat/ Politika privatnosti/ Design and copy by ivanagrujic.com  

Podijeli